Otvoriš Instagram: tvoja frendica iz srednje je na Maldivima. Otvoriš TikTok: neki 19-godišnjak objašnjava kako je zaradio prvih milijun dolara dropshippingom. Pogledaš svoj bankovni račun: imaš za stanarinu i možda za dva izlaska ovaj mjesec. Rezultat? Osjećaj mučnine i panika da užasno kasniš za svima.

Dobrodošla/ao u klub. To što osjećaš ima ime: Money Dysmorphia (ili ti po našem, novčana dismorfija).

Baš kao što tjelesna dismorfija iskrivljuje sliku koju vidiš u ogledalu, novčana dismorfija iskrivljuje tvoju percepciju financijske stvarnosti. Imaš posao (ili studentski ugovor), nisi gladna/an, računi su plaćeni, ali se i dalje osjećaš kao da si na rubu bankrota. Zašto se naša generacija osjeća siromašnije nego što zapravo jest i kako preživjeti u svijetu gdje je flexanje bogatstvom postalo olimpijski sport?

Što je zapravo Money Dysmorphia?

Ukratko: To je onaj glasić u glavi koji ti govori da neodgovorno trošiš čak i kad kupuješ osnovne namirnice, ili onaj osjećaj srama jer ne voziš novi auto, iako realno, tko si to može priuštiti s 23 godine?

Statistika ne laže. Istraživanja pokazuju da gotovo 43% pripadnika Generacije Z pati od ovog poremećaja, a glavni krivac nije inflacija (iako pomaže) već društvene mreže. Naš mozak nije stvoren da se svakodnevno uspoređuje s highlightima najbogatijih 1% ljudi na svijetu. Kad vidiš influencera s Birkinicom, tvoj mozak to registrira kao "normalno", a tvoju stvarnost kao "neuspjeh".

Reality Check: Koliko Hrvati stvarno zarađuju?

Ako misliš da svi tvoji vršnjaci zarađuju 2.000 eura, varaš se. Od 1. siječnja 2025., minimalna studentska satnica narasla je na 6,06 €. To je super vijest (skok s prošlogodišnjih 5,25 €), ali budimo realni, to i dalje znači da za nove tenisice moraš raditi 20 sati.

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj vrti se oko 1.350 - 1.450 €. Ali medijalna plaća (ona koju zapravo prima većina ljudi) je niž (oko 1050 € ). Većina mladih na prvim poslovima starta s plaćama između 800 € i 1.000 €. Ako zarađuješ tisuću eura, nisi "siromašna/an", ti si zapravo prosječan mladi profesionalac u Hrvatskoj. I to je sasvim okej.

Fenomen 'Loud Budgeting'

Dosta je bilo Quiet Luxury preseravanja (isprike na izrazu). Novi trend koji hara TikTokom zove se Loud Budgeting (glasno budžetiranje).

Što to znači? Umjesto da izmišljaš laži zašto ne možeš na skupu večeru ("Joj, boli me glava"), sada je cool reći istinu:

"Sorry, ne idem u taj restoran jer mi nije u budžetu za ovaj mjesec. Hoćemo li radije na cugu u park ili kod mene na chill hangout?"

Loud Budgeting nije škrtost; to je postavljanje granica. To je samopouzdanje da kažeš: "Imam druge prioritete za svoj novac." I vjeruj nam, tvoji prijatelji će vjerojatno odahnuti jer su i oni potajno u minusu.

Zamka 'Porezne olakšice' (Ovo je bitno za znati!)

Za naše studente, Money Dysmorphia često dolazi iz straha od prelaska limita. Evo brzog šalabahtera za 2025. da smanjiš anksioznost:

Limit 1 (Olakšica roditeljima): Možeš zaraditi do 3.600 € godišnje i ostati na poreznoj kartici roditelja.

Limit 2 (Porez na dohodak): Možeš zaraditi do 10.800 € (neoporezivi primici) prije nego država krene uzimati dio kolača.

Dakle, diši. Imaš prostora za rad.

Kako izliječiti novčanu dismorfiju?

Ne trebaš financijskog savjetnika već promjenu mindseta. Otprati svakoga tko u tebi izaziva osjećaj manje vrijednosti. Ali ozbiljno. Ako te ne inspirira, a samo ti nabija komplekse: block.

Drugo, peglanje kartice čini trošenje apstraktnim. Kad fizički daš 50 eura za rundu pića, tvoj mozak bolje procesuirala vrijednost novca. Naposljetku probaj i razbij tabu s prijateljima. Kad netko prvi kaže "ljudi, ja sam švorc do prvog", vidjet ćeš kako maske padaju.

Tvoja vrijednost nije broj na tekućem računu. Živimo u teškim ekonomskim vremenima i sasvim je normalno da se osjećaš nesigurno. Ali nemoj dopustiti da ti lažni sjaj Instagrama ukrade radost onoga što imaš. Popij tu kavu (pa makar bila iz aparata) i opusti se. Ide ti bolje nego što misliš.